Pročitao sam UBIQ 1 i mislim da je...

[Aleksandar Ziljak]

Ovdje možete dati svoje primjedbe, mišljenja, pohvale i pokude na UBIQ 1 i pojedine tekstove!

[Dagi]

Za sad sam pročitao samo dio UBIQ-a 1, pa još nisam kliknuo na anketu, ali bude li sve na istoj razini, ocjena će biti "razvalio me"!

Priča Veronike Santo Ekstaza – Otomansko carstvo, 13. stoljeće predstavlja izvrstan izbor za početnu novelu. Moram pohvaliti obradu teme i način pisanja.

Nadalje, pripovijest Jasmine Blažić Lovecraft vs. Poe ostavila me bez daha. Zapravo, ovakve stvari sam čitao po "Asimov's"-u i sličnim publikacijama, a mislim da je na sličan način jednu ili dvije priče napisao i Stephen King. No, Jasmina Blažić ih sve tuče suverenošću stila, kao i kvalitetom istraživanja koje evidentno stoji iza novele.

Sad malo preskočimo stranice do Brozovićeve priče Maroderi. Radi se o punokrvnoj military space operi, na domaćem terenu primjerice usporediva s Perkovićevim pričama, no setting me zbilja razvalio - držim ga satirom par excellance!

Suvinov esej Prilike i neprilike: pogled unazad daje uvid u rad najvećeg živućeg teoretičara SF-a; veselim se čitanju Suvinovog eseja o StanisÅ‚awu Lemu.

Naslov polemičnog eseja Nikice Mihaljevića Kome još treba Milan Å ufflay? natjerao me neka se počešem po glavi. Zbilja, čini se kako je recepcija Å ufflayevog romana Na Pacifiku... naišla na blago rečeno mlak prijam. Ȓini mi se da ni sam nisam tu bez grijeha, jer je taj roman (blago rečeno) zahtijevan za čitanje.

Na posljetku, iznimno mi je drago što je objavljena pročišćena i dopunjena iteracija priloga za bibliografiju hrvatskog SF-a autora Živka Prodanovića.

Sve ovo govori da je UBIQ iznimno suvisao i ozbiljan pothvat! Veselim se čitanju ostatka prvog broja.

[Tomislav Sakic]

To tekst, a izvedba, prijelom, urednicki rad, izgled, dojam? Priznaj, tekstove smo mogli i sapirografirati ili staviti onlajn, a mi - staromodni casopis napravismo?!

[Dagi]

To tekst, a izvedba, prijelom, urednicki rad, izgled, dojam? Priznaj, tekstove smo mogli i sapirografirati ili staviti onlajn, a mi - staromodni casopis napravismo?!

Pa, idemo redom. Tražili ste, čitajte!

Opća izvedba - jako dobra. Jedan prijatelj je nazvao UBIQ "knjigolikim", ali nije to izrekao kao pokudu, naprotiv. U istinu, stvar više izgleda kao knjiga. Tisak se ponegdje malo razlio, ali božemoj. Solidnost uveza pokazat će vrijeme - doslovce. Naime, vidjet ćemo koliko čitanja te inog maltretiranja će primjerci uspjeti izdržati. Nadam se, puno.

Prijelom. Lijep, ali... Bijela slova na crnoj podlozi uvijek bolje izgledaju na ekranu tijekom prijeloma, negoli kad se stvar otisne. K tome, takav prijelom ždere crnu boju, koja se pak zna razmazivati itd. Srećom, takva rješenja u UBIQ-u 1 nisu česta. Inače mi se prijelom sviđa, vrlo je pregledan i čitak, osobito držim uspjelo rješenje kako su složene bibliografije, tj. dvostupčano. A propos, znam da je bilo rasprave o dvostupčanom prijelomu, ali je prevladalo jednostupčano rješenje.

Urednički rad. Budući da si me kooptirao u uredništvo, nisam siguran da će moji hvalospjevi zvučati uvjerljivo. No, kad me već pitaš ovako javno, odgovorit ću Ti. Znam koliko ste truda uložili Ti i Žiljak, a to se i vidi. Ne ću javno objaviti koliko smo se Žiljak i ja ping-pongali s mojim tekstom o Heinleinu, no Žiljakova intencija je bila jasna: istjerivao je tekst koji će poslužiti kao uzorak za biografske tekstove. Koliko je u tome uspio, neka sudi šira publika, tu sam zbilja pristran.

I još o uredničkom radu. Izbor priloga do sada ukazuje na stanoviti elitizam u pristupu, s čime osobno nemam problema. Ako je ideja prikazati vrhunac produkcije, za sada uredništvu ide dobro! Tako i treba biti, jer poligoni za temeljnu obuku ionako postoje. Hoće li s porastom količine i kvalitete radova autora hrvatske spekulativne fikcije ostati rupa na način da će i dalje nedostajati mjesečnik, i to ćemo vidjeti. Naime, "Futura" je (nominalno) (još uvijek) živući pothvat, i ona u cijeloj računici predstavlja nepoznanicu, premda je možemo aproksimirati na jedan broj godišnje, bez hrvatskih autora.

Redaktura, lektura, korektura. Osobno, mislim da je dobra ideja prepustiti autorima izbor na koji način se piše upravni govor - navodnicima ili crticama. Razmišljam to primijeniti u "Parseku" (do sad sam sve uniformno rješavao navodnicima zbog ekonomiziranja s prostorom, ali gazi me količina materijala), no čitam u uputama neka se u buduće u UBIQ-u upravni govor odvaja crticama. Malo sam zbunjen. I još. Ne slažem se s ispuštanjem točkice iza broja godine u slučajevima ako iza istog ide neka interpunkcija, uključujući i stavljanje broja u zagrade. No, taj pristup je odluka uredništva u smislu koja će se pravopisna rješenja primijenjivati. Inače nemam zamjerki, očite griješke poput tipfelera i tsl. nisam našao.

Miscelanea. Razne sitnice, prividno nebitne, jako dižu dojam. Ističem u pozitivnom smislu, primjerice, zahvala Igoru Tabaku za prebacivanje bibliografije Živka Prodanovića u elektroničku formu.

Opći dojam: izvrstan, bez minusa. Nešto ovakvo je višegodišnja potreba, a izvedba je nadmašila očekivanja!

[Sandman]

Osobno, mislim da je dobra ideja prepustiti autorima izbor na koji način se piše upravni govor - navodnicima ili crticama.

E vidiš mene je taj dio najviše zasmetao. Ja sam osobno zagovornik navodnika, al to je više iz navike čitanja. Kod pisanja mi više odgovaraju crtice.

[Tomislav Sakic]

ovo da li crtice ili navodnici, koristeno je oboje u prvom broju, kako je tko predao. nekoc su bile samo crtice, mislim, pogotovo prije ere kompjutera, u upotrebi.

Sto se tice tocaka ispred interpunkcija, nasa je namjera postovati autorov pravopis, ali ipak sugeriramo funkcionalnu upotrebu (gdje je i babic u proturjecju, jer spominje temeljno nacelo negomilanja interpunkcija), ali ne bismo voljeli primjenjivati nakaradna rjesenja Babica & Co. iz 1990-ih (i pogotovo iz zadnjih godina), a topla je preporuka da se prolista novi crveni pravopis MH iz ljeta 2007. (120 kn na kisocima) jer je vrlo jednostavan, funkcionalan itd.

No, naravno, svjesni ste da su ovo sitnice, jer je primarno da je autor pismen, talentiran i da zna sto hoce, dakle da pise dobru knjizevnost.

ne znam tocno u cemu se vidi elitizam, ali ako ga ima, dobro dosao je, jer je cilj da postignemo ozbiljan knjizevni casopis koji bi isao u proljece i jesen, sto je izvedivo udjemo li u sustav državne subvencije knjizevnim casopisima.

Naravno da nam je cilj prikazati najbolje - pa ako ono sto je ponudjeno nije takvo, trazit ce se dalje i vise, ili ce biti manje stranica, ili cemo izlaziti rjedje, ili necemo izlaziti. Nema popunjavanja po nacelu "popuni jer trebas". Osim toga, koncepija je jasna iz prezentiranoga - knjizevni casopis za znanstvenu fantastiku (rekli bi neki, spekulativnu fikciju), a tu ce, bojim se, biti rigorozniji pogled i neke stvari znane iz Future ili sferakonskih zbirki nece prolaziti.

[Dagi]

(...) topla je preporuka da se prolista novi crveni pravopis MH iz ljeta 2007. (120 kn na kisocima) jer je vrlo jednostavan, funkcionalan itd.

Ijope novi pravopis!?

(...) ne znam tocno u cemu se vidi elitizam (...)

Naravno da nam je cilj prikazati najbolje (...)

He, he...

[Tomislav Sakic]

Nije "i jope novi pravopis" - tu se nalazi temeljni problem. Naime, pravopis ne preskribira i proskribira, nego deskribira. Znaci, opisuje i PREPORUCUJE. A mladi tim iza Pravopisa MH je popisao stanje i dao najcesca rjesenja i savjete, ignorirajuci ispade iz Babiceva tabora. I rezultat: dobili smo najprimjenjiviji pravopis ikada. Primjerice, sastavljeno i rastavljeno pisanje, izvanredne tablice prefikasa u hrv. jeziku, koje ti pomazu sto se pise sa spojnicom, a sto ne /rotoroman, strip-junak/), pa tablice o deklinaciji stranih imena, i velik rjecnik na kraju ... Nikad bolji pravopis.

Osim toga, ovaj pravopis na kraju stranicama rjesava nacije citiranja i referenci, pa svako tko ne zna kako se to radi u znanstvenom radu, eto rjesenja.

[Tomislav Sakic]

](...) ne znam tocno u cemu se vidi elitizam (...)

Naravno da nam je cilj prikazati najbolje (...)

He, he...

A sto bismo trebali prikazivati najlosije? Ili osrednje?

Znam da "presjek" ili #"slika scene" znaci presjek svega, sto se npr. vidi u sferakonskim zbirkama, od 1 genijalne preko par dobrih prica do par necitljivih, unazad par godina, ali cilj UBIQ-a je naci one 2 vrhunske i 3 dobre, i staviti takve skupa.

Hmm, ako je tako, mislim da prvi broj sve govori, kao i da je koncepcija uspjela. Znam da oni koji zele Sirius nece vidjeti ista zanimljivo u ovome. Dapace, oni koji vole sferakonske zbirke (ako takvih uopce i ima) se isto mogu zacuditi, jer knjizevni dio (2/3) je, vjerujem , tog stila ali iznad prosjecne razine, a mogao bi ih sokirati ona 1/3 teorije, koja je vecinom vrlo akademska i postat ce i jos izrazenije takvom. Plus bibliografski dio. Zao mi je, ali to je prag ispod kojega ne idem, dokle je izdavac iza toga, a trebao bi biti dokle casopis dobiva. Ovakav kakav je - potporu koju bi, izgleda, trebao dobiti.

[Dagi]

Nije "i jope novi pravopis"

Okej, trčim na kiosk, jerbo se fakat počesto nalazim u dvojbi.

[Dagi]

A sto bismo trebali prikazivati najlosije? Ili osrednje? (...)

Nisam ni pomislio! Dapače, mislim da je jako dobro da što se UBIQ od prvog broja ide profilirati kao vrh produkcije. Presjek scene se ionako dobije iščitavanjem reprezentativnog uzorka produkcije, od (da prostiš) fanzina do UBIQ-a.

Meni u ovom kontekstu izrazi "elitizam" - ili na drugoj strani "populizam" - nisu pejorativni. Oni su samo opis manje-više svjesnog pristupa uređivanju časopisa.

Na posljetku, oni koji nariču za "Siriusom" ili nad "Futurom" žele nešto drugo, ponajprije kvalitetni izbor stranih priča, bilo novih, bilo klasičnih. U oba slučaja hrvatska priča je bila akcidentalnom, a u UBIQ-u je supstancijalnom!

[Tomislav Sakic]

U to ime, na ona tri piva dodajem jos

[Dagi]

Ovo je poticanje na alkoholizam!

[Tomislav Sakic]