Jezik jezikoslovlje i Java

Sociologija, historiografija, semiotika ... po potrebi sa cyberprefiksom.

Moderator: Xaotix

Jezik jezikoslovlje i Java

Unread postby Bahod » 12 Feb 2006, 20:32

Isprovociran intervjuom u Jutarnjem listu ( 11.02.2006.) odlu?io sam podijeliti par svojih mi[?]ljenja i saznati Va[?]a.

Dakle T. ?adeĹž je intervjuirao dragog nam profesora Josipa Sili?a povodom izlaska nove gramatike, te napisao ?lanak pod naslovom ?Josip Sili? autor gramatike hrvatskog jezika i jedan od vode?ih autoriteta za jezik.?
Prof. Sili? ( u daljnjem tekstu Profesor) ? jedan od vode?ih autoriteta za jezik ? je, ako netko ne zna umirovljeni profesor FFZG-a, (Odsjek za kroatistiku) vrsni stru?njak za na[?] jezik i ina?e priznat i cijenjen znanstvenik. Znanje koje je Profesor akumulirao u svom dugogodi[?]njem radu nesporno je i te[?]ko da postoji kakav skriveni kutak gramatike hrvatskog jezika kojeg Profesor nije istraĹžio i dokumentirao.

Krenimo od naslova
ad 1. nije Josip Sili? nego Prof. dr. Josip Sili?
ad 2. ako je gramatika u naslovu ?ovjek ( dobro ja ) o?ekuje i koju rije? o istoj
ad2.a. istina iz naslova se ne vidi eksplicitno da je rije? o novo objavljenoj gramatici Profesora, ali valjda ne o?ekuju da mislimo da je Profesor autor The Gramatike
ad. 3. .....autoriteta za jezik- pretpostavimo da je rije? o HRVATSKOM JEZIKU

Pretpostavljam da ni Profesor ni novinar nemaju ni[?]ta s naslovom, zato kapa dolje uredniku.

Pre?imo sad na dio koji me je isprovocirao.
Ad 1. Ne znam kako Vi ali mene su u?ili da je osnovna razlika izme?u prirodnog i umjetnog jezika ta [?]to umjetni ima unaprijed odre?ena pravila, a prirodni jezik ( recimo Hrvatski) nema. Jezik (prirodni ) je ?Ĺživa stvar ? koja se kroz Ĺživot mijenja, evoluira i prilago?ava. Gramatika zato moĹže biti samo skup pravila koja trenutno vrijede i koja ?e se neminovno kroz neko vrijeme morati prilagoditi jeziku. Ergo [?]to kaĹžu da je gramatika deskriptivni skup pravila. Dakle samo se zapisuju pravila na temelju pravilnosti koja se trenutno mogu uo?iti.
Profesor to naravno zna i zato kaĹže
?... Ona nije propisna ( preskriptivna), nego opisana ( deskriptivna ) institucija.?
, misle?i pritom na gramatiku.
Problem se javlja ( pardon problem izlazi na vidjelo ) ve? u slijede?em odgovoru. Na pitanje o glagolskim vremenima aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu Profesor kaĹže
?... Aorist, imperfekt i pluskvamperfekt nisu vi[?]e u upotrebi kao glagolski oblici, ali kao funkcije, kao pravila jesu. ?


Ad. 2. Na pitanje ?Ĺ to bi novinar i njegov lektor trebali znati ako Ĺžele da njihov posao bude bolji?? ( pretpostavljam da T. ?adeĹž zapravo Ĺželi upitati kako da novinar i lektor bolje rade svoj posao ( jer odgovor na njegovo pitanje bi bio ? TraĹži od [?]efa ve?u pla?u za manje radnih sati?)), a i Profesor je to tako shvatio. Profesor odgovara ?Jezik je polifunkcionalan.? Jezik dalje rastavlja na razne pod stilove; novinarsko-publicisti?ki, znanstveni, knjiĹževnoumjetni?ki, esoven. Misle?i pritom da ?ovjek mora prilagoditi jezik situaciji u kojoj ga upotrebljava. To sve stoji, ali Profesor zaboravlja da je u nekoliko pasosa prije rekao
? Recimo: mjesto ?u podru?ju znanosti? re?i ?emo ?u znanosti? , mjesto ?tijekom vremena? - ?s vremenom?, mjesto ? putem novina?(?Vijesti se [?]ire putem novina?) ? ?novinama? (?Vijesti se [?]ire novinama?)(Zaboravili smo na instrumental sredstva koji se rabi bez prijedloga.) itd?


O?ito je ( barem meni) da Profesor zna o jeziku mnogo ( mnogo vi[?]e nego ja), ali da ta svoja teoretska znanja nije u stanju, ili ne Ĺželi primijeniti u praksi. U Ad 1. iako je svjestan ?injenice da je u jeziku do[?]lo do odumiranja nekih glagolskih oblika ( iako se ja ba[?] ne bih do kraja sloĹžio s tim) ne moĹže ili ne Ĺželi prihvatiti ?injenici da su pravila koja ih opisuju apsolitna i kao takova nepotrebna.
U Ad.2. definiraju?i stilove jezika Ĺželi ukazati na mogu?nost prilago?avanja istog odre?enim situacijama, da bi , istina prije toga, u istom tekstu upotrijebio re?enicu namijenjenu [?]irokim masama, koja je sintakti?ka grozota, gotovo nerazumljiva i te[?]ko da bi funkcionirala kada bi bila dio saĹžetka na nekom jezi?nom kongresu, a ne priloga u Jutarnjem listu.

?ini mi se da se s na[?]im jezikom postupa kao da je jedini kamen temeljac nacionalnog identiteta i da ?e svaka promjena neminovno dovesti do nestanka Hrvata kao takovih.

Ĺ to re?i nego NA MLADIMA SVIJET OSTAJE
User avatar
Bahod
The...
 
Posts: 1584
Joined: 02 Aug 2005, 21:37
Location: ZG

Unread postby Xaotix » 13 Feb 2006, 01:47

Nevezano uz novoizaslu Gramatiku, mene vise zivcira silovanje jezika i dokazivanje "Tko ima veceg" medju jezikoslovcima kroz forsiranje pravila koje nitko ziv ne koristi. Osim hrvatske kinematografije.... :lol:
Randomness is strong with this one!
User avatar
Xaotix
The Source
 
Posts: 2661
Joined: 19 Apr 2005, 12:55
Location: Schrodingerova kutija

Unread postby Ire » 13 Feb 2006, 12:08

svi koji poistovje?uju svoj nacionalni ego s jezikom kojeg (?esto loše) govore, isko?it ?e iz svoje kože kad ovo pro?itaju:

"Na standardološkoj razini, hrvatski, srpski, bosanski, pa i crnogorski jezik razli?iti su varijeteti, ali istoga jezika. Dakle, na ?isto lingvisti?koj razini, odnosno na genetskoj razini, na tipološkoj razini, radi se o jednom jeziku i to treba jasno re?i" rije?i su Ive Pranjkovi?a, suautora nedavno objavljene Gramatike hrvatskog jezika.

Cjelovit intervju na tu temu s uglednim jezikoslovcem možete pro?itati na
ovome linku.

http://knjigoljub.blog.hr/arhiva-2006-0 ... 1620656358
Instant Geek. Just Add Coffee.
User avatar
Ire
Phd In Horribleness
 
Posts: 6637
Joined: 04 Aug 2003, 18:51
Location: Zabreg


Return to Društvene znanosti

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 2 guests

cron